ODABRANI PROJEKTI:

ZAJEDNO ZA SIVE VETRUŠKE I LJUDE

Nosilac projketa: Društvo za zaštitu i proučavanje pitca Srbije


Siva vetruška (Falco vespertinus) je globalno ugrožena vrsta (IUCN VULNERABLE). Spada u grupu sitnijih sokolova. U pitanju je strogo zaštićena vrsta, koja se u Srbiji gnezdi samo u Vojvodini gde se populacija procenjuje na 100 do 150 parova sa trendom naglog pada brojnosti (IUCN VU). Po nacionalnom statusu siva vetruška spada u strogo zaštićenu vrstu čiji status gnezdeće populacije takođe spada u kategoriju ranjive vrste sa negativnim trendom populacije. U prošlom veku sive vetruške su bile beležene i u Sremu, Mačvi i u dolini Južne Morave. Oko 70% nacionalne populacije sive vetruške gnezdi se u IBA područjima (Međunarodno značajna područja za ptice) ili u područjima koji su definisani kao delovi Ekološke mreže. U zaštićenim područjima taj udeo je znatno manji i ne prelazi 40%. Zaštićena područja od posebnog značaja za gneždenje ove vrste su SRP Pašnjaci velike droplje, PP Rusanda, SRP Slano Kopovo, PP Slatine u dolini Zlatice, PIO Kanjiški Jaraši, SRP Ludaš, PP Kamaraš i SRP Selevenjske pustare. U okviru ovog projekta kutije za gnežđenje sivih vetruški biće postavljene u okviru četiri IBA padručjima: IBA Pašnjaci velike droplje, IBA Slatine srednjeg Banata, IBA Subotička jezera i peščare, IBA Slano kopovo. Osnovni razlog za negativan trend populacije ove vrste je nestanak mesta za gnežđenje usled smanjenja brojnosti gačaca koji su osnovni graditelji gnezda za sive vetruške, kao i degradacija staništa usled preoravanja ili usled seče starih drvoreda i šumaraka okruženih pašnjacima i livadama. Intenzivna poljoprivreda je takođe zauzela svoje mesto među negativnim faktorima. Upotreba pesticida vrlo često i neselektivno smanjujo brojnost plena kojim se sive vetruške hrane, što za posledicu ima smanjenja brojnosti i mnogih drugih ptica.

Ambro@KG – Održiva zajednica i zdrava životna sredina kroz građansko mapiranje ambrozije u Kragujevcu

Nosilac projekta: Ekološko istraživačko društvo „Mladen Karaman“


Projekat Ambro@KG doprionsi rešavanju ekološkog i zdravstvenog problema širenja invazivne biljke ambrozije (Ambrosia artemisifolia L.) kroz građansku nauku i inovativne tehnologije. Građani će pomoću edukativnih radionica i mobilnih aplikacija učestvovati u digitalnom mapiranju ambrozije. Koristićemo alate veštačke inteligencije za automatsku analizu fotografija, identifikaciju i praćenje širenja ambrozije u realnom vremenu. Uz precizno mapiranje staništa, daljinomere i GIS analize, odredićemo prioritete za uklanjanje biljke, naročito u blizini škola, vrtića i bolnica. Kompostiranjem biomase, uvodimo principe cirkularne ekonomije, smanjujemo otpad i proizvodimo organsko đubrivo za Botaničku baštu u Kragujevcu. Online kampanjom jačamo ekološku svest i znanje građana o održivosti. Projekat štiti biodiverzitet, zdravlje zajednice i predstavlja Kragujevac kao primer dobre prakse u ekološkom upravljanju korišćenjem nauke, novih tehnologija i građanskog istraživanja.

Priča o prirodi, ekologiji i prijateljstvu

Nosilac projekta: Savez udruženja za pomoć MNRO Srbije


Priče o prirodi, ekologiji i prijateljstvu osmišljene su da kroz edukativne i interaktivne aktivnosti približe važne ekološke teme deci i mladima sa intelektualnim teškoćama. Projekat je zasnovan na praktičnom radu i podeljen u tri segmenta: Radionice u prirodi: Učesnici će kroz direktan rad i edukativne aktivnosti učiti o ekologiji i očuvanju prirode, uz podsticanje prijateljstva kroz međusobnu podršku i saradnju. Sađenje biljaka: U dvorištima udruženja organizovaće se sadnja biljaka, uz edukaciju o metodama i vremenskoj dinamici sađenja, kao i o njihovom održavanju. Aktivnosti će naglasiti značaj brige o biljkama za kvalitet života, ali i doprineti razvoju prijateljstva kroz zajednički rad. Pozorišna predstava: Završni segment projekta predstavlja izvođenje interaktivne predstave pod nazivom "Priče iz šume". Predstava, koju izvode glumci-amateri, ima za cilj da na kreativan način poveže ekološke teme sa porukama o prirodi i prijateljstvu. U realizaciji projekta učestvovaće članovi iz šest udruženja iz različitih krajeva Srbije, uz mogućnost proširenja aktivnosti na veći broj udruženja.

Bašta nasleđa: Edukativni voćnjak i povrtnjak starih sorti u Jevremovcu

Nosilac projekta: Univerzitet u Beogradu - Biološki fakultet


Priče o prirodi, ekologiji i prijateljstvu osmišljene su da kroz edukativne i interaktivne aktivnosti približe važne ekološke teme deci i mladima sa intelektualnim teškoćama. Projekat je zasnovan na praktičnom radu i podeljen u tri segmenta: Radionice u prirodi: Učesnici će kroz direktan rad i edukativne aktivnosti učiti o ekologiji i očuvanju prirode, uz podsticanje prijateljstva kroz međusobnu podršku i saradnju. Sađenje biljaka: U dvorištima udruženja organizovaće se sadnja biljaka, uz edukaciju o metodama i vremenskoj dinamici sađenja, kao i o njihovom održavanju. Aktivnosti će naglasiti značaj brige o biljkama za kvalitet života, ali i doprineti razvoju prijateljstva kroz zajednički rad. Pozorišna predstava: Završni segment projekta predstavlja izvođenje interaktivne predstave pod nazivom "Priče iz šume". Predstava, koju izvode glumci-amateri, ima za cilj da na kreativan način poveže ekološke teme sa porukama o prirodi i prijateljstvu. U realizaciji projekta učestvovaće članovi iz šest udruženja iz različitih krajeva Srbije, uz mogućnost proširenja aktivnosti na veći broj udruženja.
*NAPOMENA: U slučaju nemogućnosti izvršenja nekog odabranog projekta ili bilo kakvih drugih izmena u realizaciji sve informacije biće objavljene na ovoj stranici

MALA ŠKOLA HIDROEKOLOGIJE

Nosilac projekta:
Društvo za zaštitu i proučavanje riba


Projekat "Male škole hidroekologije" ima za cilj sveobuhvatnu edukaciju i angažovanje lokalnih zajednica, sa posebnim naglaskom na mlade, u očuvanju slatkovodnih ekosistema. Kroz seminare u četiri grada Vojvodine (Čurug, Novi Sad, Inđija, Vajska), učesnici će imati priliku da steknu ključna znanja o vodenim staništima, ekološkim procesima, metodama istraživanja i zaštite prirodnih voda, kao i o invazivnim, ugroženim i zaštićenim vrstama riba. Program se sastoji od teorijskih predavanja koja pokrivaju osnovne principe hidrobiologije, zakonske regulative zaštite voda i uticaja ljudskih aktivnosti na vodne ekosisteme, kao i praktičnih terenskih demonstracija koje omogućavaju neposredno sticanje iskustva u monitoringu voda. Poseban akcenat stavljen je na angažovanje mladih, koji će kroz direktan rad sa stručnjacima biti motivisani da postanu aktivni čuvari svojih lokalnih vodenih resursa i razviju interes za karijere u oblasti ekologije i zaštite prirode. Pored toga, projektne aktivnosti će osnažiti i ključne lokalne aktere, kao što su ribolovci, ribočuvari, učitelji i članovi zajednice, dajući im konkretne alatke za efikasnu zaštitu prirodnih resursa. Ovaj projekat ne samo da doprinosi očuvanju biodiverziteta, već stvara i dugoročni uticaj kroz jačanje lokalnih kapaciteta za zaštitu i održivo upravljanje vodenim ekosistemima, inspirišući nove generacije na aktivno učešće u zaštiti životne sredine.

KORAK – Ka Održivom Racionalnom Adekvatnom Konzumiranju hrane

Naziv nosioca projekta: Naučni institut za prehrambene tehnologije u Novom Sadu


KORAK – Ka Održivom Racionalnom Adekvatnom Konzumiranju hrane je projekat edukacije koji ima za cilj da smanji količinu otpada od hrane kroz podizanje svesti i jačanje znanja potrošača, školskih ustanova i proizvođača. Kroz radionice, interaktivne materijale, stripove, animacije i digitalnu kampanju, učesnici će naučiti kako da donose odgovorne odluke pri kupovini, čuvanju i konzumiranju hrane. Projektne aktivnosti podstiču racionalno planiranje nabavke i pripreme hrane, upravljanje otpadom i komunikaciju sa potrošačima kroz deklarisanje proizvoda u skladu sa EU Green Deal i EU Ecolabel kako bi svaki proizvod imao istaknut uticaj na održivost, biodiverzitet i životnu sredinu. Na taj način, KORAK doprinosi ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih Nacija – Zero Waste, Zero Hunger i Responsible Consumption – kako direktnim uticajem na smanjenje otpada od hrane, a time i smanjenjem ugljeničnog otiska tako i promovisanjem kulture brige o planeti i budućim generacijama.

Dodirni baštu i probudi maštu

Naziv nosioca projekta: Škola za učenike oštećenog vida "Veljko Ramadanović"


Senzorni vrt Škole za učenike koji su slepi, slabovidi ili sa višestrukim smetnjama u razvoju je završen 2018.g. Ideja je bila da se sve napravi od prirodnih materijala i da biljke koje sadimo budu prijemčive za slepe i slabovide-da pružaju taktilnu i olfaktornu stimulaciju, odnosno, da učenici mogu da ih bezbedno dodirnu i pomirišu. Uglavnom je taj deo predvideo stimulaciju čula dodira i mirisa jer su posađeni lavanda, ruzmarin i smilje. Vremenski uslovi su doveli do toga da su se drvene žardinjere potpuno raspale a biljke spremne za zamenu novim zasadom. Kroz realizaciju projekta bile bi zamenjene postojeće sadnice novim, zamenjene žardinjere ,kao i obnovljena zemlja u njima što bi doprinelo boljem rastu sadnica. U novu školsku godinu ušli bi sa novim biljkama i spremni da ponovo pravimo sa našim učenicima mirišljave jastučiće, kremice od smilja i mirišljava ulja od aromatičnih biljaka. Planramo da iskoristimo svaki sunčan dan za boravak u prirodnom okruženju punom različitih stimulansa koji gode našim čul
Top